Finansije i Osiguranje - Hrvatska

U nekoliko mjeseci osnovana dva zatvorena mirovinska fonda

Croatia osiguranje, dobrovoljno mirovinsko društvo za upravljanje zatvorenim mirovinskim fondovima trećeg stupa, proteklog je tjedna dobilo dozvolu za rad Zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda Autocesta Rijeka - Zagreb, što će biti šesnaesti zatvoreni mirovinski fond na tržištu.

Riječ je o mirovinskim fondovima namijenjenima dobrovoljnoj štednji zaposlenih kod poslodavca koji je pokrovitelj fonda, uz obvezu poslodavca da redovno uplaćuje poticaje za štednju. Dodatna "zanimljivost" vezano uz dobrovoljnu mirovinsku štednju odnosi se na činjenicu da država i dalje iz proračuna izdvaja poticaje za sve uplate osiguranika do 5000 kuna na godinu.

Prema izviješću o poslovanju za prvih devet mjeseci prošle godine, Društvo je imalo 737 zaposlenih, što su potencijalni osiguranici u fondu. Osim jednim otvorenim fondom, koji je namijenjen štednji svih građana, Croatia osiguranje upravlja već sa četiri zatvorena mirovinska fonda - fondom Sindikata pomoraca, Croatia osiguranja, HEP grupe i HAC-a.

Zanimljivo je da je posljednji zatvoreni mirovinski fond osnovan potkraj 2011. godine. Riječ je o fondu Grupe Auto Hrvatska, kojim upravlja Allianz mirovinsko društvo. To su ujedno i prva dva fonda osnovana nakon prosinca 2008. godine, od kada nije bilo novih zatvorenih fondova, pa je ovo možda i najava da su poslodavci počeli ozbiljnije shvaćati mogućnost da iskoriste činjenicu da im je 500 kuna na mjesec neoporezivo ako ih uplaćuju u korist dobrovoljne mirovinske štednje svojih zaposlenika. Naime, od srpnja 2010. godine na snazi je odredba prema kojoj poslodavac koji uplaćuje do 500 kuna na mjesec za račun radnika na to ne plaća poreze i doprinose, pa nema dodatnog troška. Tako je mirovinska štednja postala jedan od prihvatljivijih modela za isplatu povećanja plaće.

Inače, potkraj veljače, u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 18.007 osiguranika, što je oko 0,24 posto manje u odnosu prema kraju siječnja. Riječ je, naime, o fondovima kojima se, nakon što se jednom osnuju, vrlo sporo povećava broj osiguranika, jer i broj zaposlenih vjerojatno ne raste brzo, a s vremenom se povećava broj onih koji ostvaruju pravo na mirovinu i odlaze u mirovinu. U trećem stupu, podsjetimo, to je moguće već sa 50 godina, što može biti i dobra pomoć u slučaju bolovanja, ili smanjenja plaće, odnosno problema s isplatom plaća. Isplata u trećem stupu moguća je, naime, čak i za vrijeme dok je osoba zaposlena. Na računima spomenutih 18.000 osiguranika potkraj veljače bilo je 334,72 milijuna kuna, nešto manje nego što su osiguranici do sada uplatili. Ipak, riječ je o povećanju neto imovine kojom raspolaže postojećih 15 fondova za 1,82 posto u odnosu prema siječnju.